Godina 2020. donijela je i napredak i prepreke
u pogledu zaštite temeljnih prava. U FRA-inu Izvješću
o temeljnim pravima 2021. daje se pregled važnih
promjena i postignuća u tom području te se ističu
područja koja još izazivaju zabrinutost.
U ovom se sažetku iznose glavni zaključci FRA-ina
drugog glavnog izvješća na temelju istraživanja
o temeljnim pravima. U okviru istraživanja
prikupljeni su podaci o iskustvima, percepciji
i mišljenju oko 35 000 osoba o nizu pitanja koja su
na različite načine obuhvaćena pojmom ljudskih
prava.
U izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava o umjetnoj inteligenciji i temeljnim pravima navode se konkretni primjeri načina na koji poduzeća i javne uprave u EU-u upotrebljavaju ili pokušavaju upotrebljavati umjetnu inteligenciju. Usmjereno je na četiri ključna područja: socijalne naknade, prognostički rad policije, zdravstvene usluge i ciljano reklamiranje. U izvješću se razmatraju moguće implikacije za temeljna prava i analizira način na koji se ta prava uzimaju u obzir pri upotrebi ili razvoju aplikacija umjetne inteligencije.
Nacionalne institucije za ljudska prava ključan su dio sustava za zaštitu ljudskih prava na razini pojedine zemlje. Time što osvještavaju, pružaju savjete, nadziru tijela i pozivaju ih na odgovornost, te institucije imaju središnju ulogu u hvatanju u koštac s velikim poteškoćama u području ljudskih prava u današnje doba, nastojeći pronaći rješenje za trajne probleme kao što su diskriminacija i nejednakost, ali i baveći se novim pitanjima kao što je utjecaj umjetne inteligencije i pandemije bolesti COVID-19 na ljudska prava.
U ovom se sažetku iznose glavni zaključci FRA-ina
prvog izvješća na temelju istraživanja o temeljnim
pravima. U okviru istraživanja prikupljeni su podatci
o iskustvima, percepciji i mišljenju oko
35 000 osoba o nizu pitanja koja su na različite
načine obuhvaćena pojmom ljudskih prava.
Godina 2019. donijela je i napredovanja i nazadovanja
u pogledu zaštite temeljnih prava. U Izvješću FRA-e
o temeljnim pravima 2020. daje se pregled važnih
promjena i postignuća u tom području te se ističu
područja koja još izazivaju zabrinutost. U ovoj
publikaciji navode se mišljenja FRA-e o glavnim
promjenama u obuhvaćenim tematskim područjima
i ukratko iznose dokazi koji potkrjepljuju ta mišljenja.
Na taj se način pruža sažet, ali informativan pregled
glavnih pitanja povezanih s temeljnim pravima
s kojima se suočavaju EU i njegove države članice.
Ovaj letak pomaže službenicima i nadležnim tijelima da na razumljiv i pristupačan način obavijeste podnositelje zahtjeva za azil i migrante o obradi njihovih otisaka prstiju u Eurodacu.
Cilj je vodiča Djeca bez roditeljske skrbi pronađena u drugoj državi članici EU-a povećati mogućnosti
reakcije svih relevantnih strana u pogledu zaštite djece. Zaštita tih djevojčica i dječaka presudna
je i predstavlja obvezu država članica EU-a koja proizlazi iz međunarodnog i europskog pravnog
okvira. U središtu su pozornosti vodiča djeca žrtve trgovanja ljudima i djeca koja su izložena riziku
te provedba mjera opisanih u Komunikaciji iz 2017. o jačanju mjera EU-a protiv trgovanja ljudima.
Pritom se u obzir uzimaju utvrđeni obrasci, uključujući one povezane sa spolnom dimenzijom
kaznenih djela.
Godina 2018. sa sobom je donijela i napredovanja i nazadovanja u pogledu zaštite temeljnih prava. U Izvješću FRA-e o temeljnim pravima 2019. daje se pregled važnih novih događaja i postignuća u tom području te se ističu područja koja još izazivaju zabrinutost. U ovoj publikaciji navode se mišljenja FRA-e o glavnim kretanjima u obuhvaćenim tematskim područjima te se iznose dokazi kojima se potkrjepljuju ta mišljenja.
Države članice izričito su obvezne promicati primjenu Povelje. Ovim se informativnim člancima pridonosi tim naporima, navode se primjeri primjene Povelje i ističe dodana vrijednost koju ona donosi.
U ovom su sažetku predstavljeni glavni rezultati drugog istraživanja FRA-e o iskustvu Židova sa zločinima iz mržnje, diskriminacijom i antisemitizmom u Europskoj uniji, najvećeg istraživanja ikad provedenog u svijetu u kojem su sudjelovali Židovi.
Rijec je o iznimno suvremenom skupu ljudskih prava koji sadržava brojna prava koja
nisu ukljucena u postojece povelje o pravima, što Povelju cini vrlo dojmljivom na
papiru. Oni upuceni u glavna nacela prava EU-a obicno mogu brzo izreci da je Povelja
uvijek obvezujuca za EU, a za države clanice obvezujuca je samo kad „provode zakonodavstvo
EU-a”. No što ta cesto citirana formulacija iz clanka 51. Povelje zapravo znaci?
U ovih deset ključnih savjeta sažeta su glavna pitanja o kojima su osobe zadužene za informiranje i stručnjaci u različitim područjima raspravljali na stručnim sastancima, seminarima za stručnjake i fokusnim skupinama FRA-e u 2017. i 2018.
Godina 2017. sa sobom je donijela i napredovanja i nazadovanja u pogledu zaštite temeljnih prava. U Izvješću agencije FRA o temeljnim pravima 2018. daje se pregled važnih novih događaja i postignuća u tom području te se ističu područja koja još izazivaju zabrinutost.
Brz razvoj informacijske tehnologije povećao je potrebu za snažnom zaštitom osobnih podataka. To je pravo
zaštićeno instrumentima i Europske unije (EU) i Vijeća Europe. Zaštita tog važnog prava podrazumijeva nove
i značajne izazove dok tehnološki napredak dovodi do pomicanja granica područja poput nadzora, presretanja
komunikacija i pohrane podataka. Ovaj je priručnik namijenjen pravnicima koji nisu specijalizirani u području
zaštite podataka kako bi se upoznali s ovim novim područjem prava.
Organizacije civilnog društva u Europskoj uniji igraju važnu ulogu u promicanju temeljnih prava, no to im je sve teže činiti iz zakonskih i praktičnih razloga. Iako postoje izazovi u svim
državama članicama EU-a, točna priroda i opseg tih izazova razlikuju se. Općenito govoreći, nedostaju podatci i istraživanja o tom problemu, uključujući komparativna istraživanja.
Izvještaj FRA-e stoga se osvrće na različite vrste i obrasce izazova s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje se bave ljudskim pravima u EU-u. Također ističe obećavajuće prakse koje se mogu upotrijebiti za suzbijanje tih zabrinjavajućih obrazaca.
Zbog rastućih prijetnji od terorizma, kibernapada i sofisticiranih prekograničnih kriminalnih mreža posao obavještajnih službi sve je više žuran, složen i odvija se na međunarodnoj razini. Takav posao može znatno zadirati u temeljna prava, osobito u prava na privatnost i zaštitu podataka. Iako kontinuirani tehnološki napretci potencijalno pogoršavaju opasnost od takvog zadiranja, učinkovit nadzor i pravni lijekovi mogu ograničiti mogućnost zlouporabe.
U skladu s europskim antidiskriminacijskim pravom, kako je utemeljeno direktivama EU‑a
o suzbijanju diskriminacije te člankom 14. i Protokolom br. 12. Europske konvencije o ljudskim
pravima, zabranjuje se diskriminacija u nizu različitih okolnosti i na temelju različitih osnova. U ovom
se priručniku razmatra europsko antidiskriminacijsko pravo koje proizlazi iz tih dvaju izvora kao
komplementarnih sustava, pri čemu se naizmjenično poziva na njih ako se oni podudaraju odnosno
ističu se razlike između tih izvora ako one postoje.
Organizacije civilnog društva u Europskoj uniji igraju važnu ulogu u promicanju temeljnih prava, no to im je sve teže činiti iz zakonskih i praktičnih razloga. Iako postoje izazovi u svim
državama članicama EU-a, točna priroda i opseg tih izazova razlikuju se. Općenito govoreći, nedostaju podatci i istraživanja o tom problemu, uključujući komparativna istraživanja.
Izvještaj FRA-e stoga se osvrće na različite vrste i obrasce izazova s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje se bave ljudskim pravima u EU-u.